
Opština Negotin se prostire na 1.089 kvadratnih km, na tromeđi Srbije, Rumunije i Bugarske.
Opština je pretežno orijentisana na poljoprivredu i to na proizvodnju grožđa i vina.Oko 1700 hektara opštine je pokriveno vinogradima koji se koriste za proizvodnju vina sa tradicijom dugom sedam vekova.
Proizvodnja kvalitetnih žitarica i povrća je takođe veoma razvijena, a velike površine pod šumama koje su bogate lekovitim biljem, pečurkama i ostalim šumskim plodovima kao i raznovrsnom niskom i visokom divljači pružaju mogućnosti za izvoz jedinstvenih ekoloških proizvoda kao i za razvoj lovnog turizma.

Bogato istorijsko i kulturno nasleđe uključujući arheološke nalaze iz neolita, ostatke Rimske kulture iz doba tetrarhije, srednjevekovne manastire i spomenike iz novije istorije koji zajedno sa netaknutom prirodom i i razvijenim seoskim turizmom čine Opštinu Negotin jednom od najatraktivnijih turističkih destinacija u Srbiji.
Stanovništvo
Opština se sastoji iz 39 naselja sa ukupno 16.597 domaćinstava. Prema popisu iz 2002. godine, u opštini Negotin živi 43.551 stanovnika (ne računajuci žitelje koji privremeno borave u inostranstvu).
Klima
Okružena planinskim vencima, (Miroč, Crni Vrh i Deli Jovan), i otvorenim prostorom sa istočne i juzne strane Opstina Negotin predstavlja najkontinentalniju oblast istočne Srbije sa najtoplijim letima i najoštrijim zimama. U zimskim mesecima živa u termometru spušta se i do 30 stepeni Celzijusa ispod nule , a nisu retke godine kada merenja tokom leta pokažu i 40 stepeni u hladu.


Grad Negotin
Grad je smešten u centralnom delu opštine, u ravnici na samo 47 metara nadmorske visine. Razvoj Negotina kao urbanog naselja počinje još u kasnom srednjem veku, a danas je to gradić sa oko 19.000. stanovnika. Iako mali kao grad, Negotin je poznat kao grad sa dušom. Za njega se tradicionalno vezuju vino, pesma i junaštvo, što će savko ko ga poseti odmah i sam osetiti.
Istorija Krajine
Tragovi neolitskog čoveka, pronađeni na obali Dunava u selima Prahovo, Dušanovac i Radujevac, svedoče da je teritorija današnje Negotinske krajine bila naseljena još u kameno doba.
Rezultati proučavanja arheološkog materijala nađenog u Lepenskom viru govore da su još pre više od šest hiljada godina na obalama Dunava u Ðerdapu i njegovom neposrednom zaleđu živeli ljudi čija je materijalna kultura bila na zavidnoj visini.
Mnogo je naroda kroz minule vekove živelo na današnjem istoku Srbije beležeci napredak, razvoj, nestajanje svojih civilizacija.
Više o opštini Negotin na zvaničnoj prezentaciji - www.negotin.rs